Pri kupnji prozora isprva često razmišljamo samo o izgledu i dimenzijama, međutim mnogo je detalja koje treba imati na umu kad se odlučimo za nove prozore. Hoće li biti drveni, alu ili pvc, odnosno koje veličine, boje i dizajna – samo su neki od elemenata koji nas zaokupljaju prilikom odabira. No, posebna se pozornost mora obratiti na kvalitetu stakla i okova, odnosno na to kako će se prozor otvarati.

Šarka ili okov najvažniji je dio prozora (uz staklo) jer znatno utječe na toplinsku izolaciju, osigurava otpornost na udare vjetra i kiše, a ujedno je i važan protuprovalni faktor. Riječ je o elementu iznimne važnosti zato što upravo o okovu ovisi kako će se pojedini prozor (ili vrata) otvarati. Kod odabira prednjače okretno-nagibni okovi jer se mogu ugraditi u drvene, alu, pvc ili čelične konstrukcije, dakle nisu precizno namijenjeni za određeni materijal od kojeg se proizvodi stolarija. Važno je također znati da je veličina prozorskoga krila uvjetovana prvenstveno dimenzijom okova. Osim po načinu otvaranja, okovi se mogu razvrstati i po sigurnosnim grupama, kao i po samom načinu ugradnje (klasični i skriveni).

Koji se mehanizmi otvaranja prozora najčešće koriste?

1. okretno otvaranje oko krajnje vertikalne osi – jednokrilno i dvokrilno (prema van ili prema unutra)

 

Riječ je o bočno obješenom prozoru čiji su okovi specijalno prilagođeni pojedinom materijalu, a biraju se prema težini pokretnoga krila.
Glavni nedostatak ovog vrlo rasprostranjenog načina otvaranja jest taj što nema nagibni položaj, pa oborine lako mogu ući ako je prozor otvoren.

 

 

 

 

2. nagibno (otklopno) otvaranje oko donje horizontalne osi – tzv. ventus otvaranje

 

To je odozdo obješen prozor čija se krila naginju u prostoriju, dakle otvara se prema unutra, a na vrhu se otvara prorez za ventilaciju .
Njegove vanjske površine stakla teško se čiste, stoga se ovaj tip prozora najčešće ugrađuje u podrume ili neke sporedne prostorije.

Ukoliko se otvara oko gornje horizontalne osi, riječ je o odozgo obješenom prozoru koji služi isključivo za ventilaciju i ugrađuje se u prostorije koje moraju
imati stalno prozračivanje (skladišta, stubišta, proizvodne hale…).

 

 

3. okretno-nagibno (dry-kip) otvaranje – oko krajnje vertikalne i donje horizontalne osi (jednokrilno)

 

U posljednjih nekoliko godina ovo su najčešće instalirani prozori. Otvaraju se prema unutra, a njihova je najveća prednost što u jednom krilu kombiniraju okretni i nagibni mehanizam otvaranja.
Otvaraju se centralno smještenom ručkom, a zahvaljujući odličnoj mogućnosti provjetravanja i lakom čišćenju, smatraju se najfunkcionalnijim prozorima.
Upozorenje: prozori ne smiju biti širi nego što su visoki jer postoji opasnost od savijanja okvira uslijed opterećenja nosača. Savjet: kod otvaranja na ventus (na kip) često dolazi do pogreške u načinu otvaranja.
Naime, dogodi se da imamo prozor već otvoren horizontalno, a tada još zakrenemo kvaku u položaj za otvaranje na ventus. U tom se trenutku krilo prozora čak na tri mjesta pomakne iz okova. Stoga, kad želimo prozor otvoriti na kip, potrebno je staviti kvaku u početni položaj pa tek onda otvoriti prozor na ventus.

 

 

4. klizno otvaranje

Osim što je vrlo praktičan, ovaj mehanizam u prostoriji ne zauzima površinu potrebnu za otvaranje. Prozor se pomiče pomoću kotačića koji se kotrljaju po gornjoj ili donjoj vodilici. Ukoliko je širina prozorskoga krila manja od visine, gornja je vodilica obavezna. Ako pak je pokretno krilo veće, mogu se primijeniti obje vrste vodilica. Na slikama je prikazano otvaranje tako da jedno krilo klizi pored drugog (pristupačna cijena, ali slabija izolacija), zatim otklopno-klizni način otvaranja (dobra izolacija, dok cijena ovisi o dimenzijama) te podizno-klizni mehanizam (jedini mu je nedostatak nepristupačna cijena).

 

 

 

5. Harmo otvaranje

Slično kao harmonika vrata, ovi se prozori otvaraju tako da se jedno krilo preklapa na drugo, pri čemu se njihovim kompletnim otklonom dobiva velika površina svijetlog (prolaznog) otvora. Na slici je prikazana varijanta otvaranja sva tri krila u jednu stranu. Također, postoji mogućnost dva krila otvoriti na jednu, a treće na drugu stranu. Ovaj se mehanizam najčešće upotrebljava na poslovnim ugostiteljskim objektima te na stambenim objektima (koji imaju bazene i slično) gdje je zimi potreban zid, a ljeti slobodan prolaz.

 

 

6. oscilirajuće otvaranje

Ovakvi se prozori ugrađuju na krovovima i na staklenim fasadama, a kontakt okvira i krila ostvaren je na sredini. Iako odličnu izolaciju, čišćenje je gotovo pa nemoguće.
Za ovaj mehanizam odlučit ćete se samo kad ne postoji alternativno rješenje.

 

 

 

Pametni mehanizmi i dodatna oprema

Navedenim mehanizmima za otvaranje prozora mogu se naknadno ugraditi mehanizmi i dodatna oprema koji olakšavaju rukovanje, sprečavaju neke nepoželjne situacije, odnosno štede energiju:

• samopodizni mehanizam krila koji rasterećuje okov i povećava njegovu trajnost
• blokada kvake kod pogrešnog rukovanja u otvorenom ili ventus položaju krila
• mehanizam ugrađen u škare prozora koji amortizira krilo kod otvaranja i zatvaranja na ventus
• mehanizam koji sprečava da vjetar zatvori krilo dok je u otklopljenom (ventus) položaju
• mehanizam koji drži balkonska vrata zatvorena iako nisu zaključana
• ljetno/zimski okov omogućava uštedu energije u zimskim mjesecima (nagib prozora može se svesti na minimum)
• blokiranje krila ključem – omogućuje otvaranje prozora u položaj nagiba dok je zakretno (klasično) otvaranje blokirano ključem (posebno zanimljivo zbog sigurnosti djece ili kada je potrebno ograničiti otvaranje prozora u školama, bolnicama itd.)
• zaustavljač krila – drži krila otvorena pod 90 stupnjeva sprečavajući njihovo zatvaranje uslijed propuha.